Iešguđetlágan jietnadatváttut
Mánát geain leat jietnadatváttut, leat máŋggabealat joavku mas leat iešguđetlágan váttut main leat iešguđetlágan sivat.
Muhtumiin leat jietnadatváttut mat bohtet eamivigiin dahje motorihkalaš doaibmahehttehusain, earáin fas leat funktionála váttut almmá oahpes siva haga. Funktionála jietnadatváttut leat dábálepmosat ja daid sáhttá juohkit čuovvovaš vuollejoavkkuide.
Mánát geain leat artikulašuvdna-/fonehtalaš váttut, eai nagot buvttadit ovttaskas jietnadagaid riekta. Dát dáhpáhuvvá ovdamearkka dihte dalle go mánná jietnada s-jietnadaga nu ahte njuovččageahči oidnosta bániid gaskkas (njuovččalahkásteapmi).
Dábálaččat mánná álo buvttada jietnadaga seamma, sierranas vugiin sihke sierra ja oassin sánis, beroškeahttá das buvttaduvvo go jietnadat spontána vai imiterejuvvo go. Dát ii mielddisbuvtte váttisvuođaid dovdat dahje earuhit jietnadagaid. Navdojuvvo ahte sivva lea čadnon motorihkalaš ollašuhttimii, áibbas loahpas hupmanprosesserenráiddus. Fonehtalaš váddu mielddisbuktá danin ahte váilu motorihkalaš stivrejupmi dahje váilevaš motorihkalaš gálggaid nu ahte guoskevaš jietna buvttaduvvo boastut. Sáhttá maid leat ahte mánná lea kopieren boasttujietnadanmálle man lea váttis heaittihit. Dábálaččat dán lágan váttisvuohta ii buorrán spontána ja doaibmabidjun ávžžuhuvvo artikulerenhárjehallan mii lea oaivvilduvvon jietnadagaide mat artikulerejuvvojit boastut. Loga eanet doaibmabijuid birra dás: Doaibmabijut mánáide geain leat jietnadatváttut (artihkal dárogillii).
Mánát geain lea maŋŋonan fonologalaš ovdáneapmi, eai hálddaš giela jietnadagaid seamma láhkai go sin ovttaahkásaččat. Sii čuvvot dábálaš ovdáneami, muhto manná njoazibut. Hupmamis leat seamma álkidahttinproseassat go mat leat ollu nuorat mánáin geain lea dábálaš jietnadatovdáneapmi. Nu lea 5-jahkásaččas geas lea velára ovddideapmi (velára jietnadagat (/k,g/) buvttaduvvojit ovdalis njálmmis, alveolára jietnadahkan (/t,d/), ja jietnada gáffe /daaffe/.
Mánáin geain lea fonologalaš maŋŋoneapmi, eai leat váttisvuođat earuhit jietnadagaid nuppit nuppiin eaige sis leat makkárge njálbmemotorihkalaš váttut. Navdojuvvo ahte ovdáneapmi lea bisánan sivaid geažil nugo gaskkohagaid gullováttut (gaskabealljevuolššit). Sii dábálaččat jokset maŋŋoneami logopedalaš doaibmabijuid haga, seammás go nu lea hárvvit mánáide geat leat badjel 5 jagi boarrásat. Danne galgá giddet fuomášumi dáidda mánáide go dat leat 4-5-jahkásaččat. Mánáide geain lea maŋŋonan fonologalaš ovdáneapmi, sáhttá leat heivvolaš geahččalit fonologalaš intervenšuvnna.
Dalle lea dehálaš ahte bargá dušše daiguin fonologalaš álkidahttinproseassaiguin mat leat maŋŋonan.
Sáhtát lohkat eanet dán birra dás: Doaibmabijut mánáide geain leat jietnadatváttut (artihkal dárogillii).
Mánát geain leat konsisteanta fonologalaš váttut, álkidahttet sániid eará ládje go mánát geain lea dábálaš fonologalaš ovdáneapmi. Sii geavahit eahpedábálaš álkidahttinproseassaid mat eai leat dábálaš ovdáneamis. Ovdamearkka dihte sii lonuhit alveolára jietnadagaid (/t,d/) velára jietnadagaiguin (/k,g/) nu ahte toga jietnaduvvo /koga/.
Váttisvuohta lea čadnon fonologalaš dovdamii hupmanprosesserenráiddus. Mánáin leat váttisvuođat dovdat ja earuhit iešguđetlágan jienaid nuppit nuppiin. Dát fas váikkuha sániid vurkemii. Sánit vurkejuvvojit ja buvttaduvvojit nu movt dat ipmirduvvojit. Jus mánás lea váttis earuhit klusiivva /t/ ja frikatiivva /f/, de sáhttá fanas jietnaduvvot /tanas/.
Doaibmabidjun lea fonologalaš intervenšuvdna. Doaibmabijuid birra sáhtát lohkat eanet dás: Doaibmabijut mánáide geain leat jietnadatváttut (artihkal dárogillii).
Mánáid iešvuohta geain leat eahpekonsisteanta fonologalaš váttut, lea ahte sii dadjet seamma sáni iešguđet ládje. Ovdamearkan sáhttá šaldi jietnaduvvot sihke /saldi/, /šadi/ ja /gadi/. Mánát geavahit sihke dábálaš ja eahpedábálaš álkidahttinproseassaid mat sáhttet molsašuddat kártemis kártemii.
Navdojuvvo ahte váttisvuohta lea čadnon fonologalaš plánemii mii spesifisere guđe ortnegis sáni jietnadagat galget jietnaduvvot. Mánás eai leat njálbmemotorihkalaš váttut eaige stuora váttisvuođat imiteret jienaid. Váttisvuohta lea čadnon dasa ahte válljet rivttes jietnadagaid ja bidjat daid rivttes ortnegii. Dan dihte mánná ii nagot hukset stabiila sátnehámiid maidda leat čadnon “motorihkalaš bagadusat” movt sániid galgá dadjat. Sánit daddjojuvvojit danin iešguđet ládje juohke háve. Eahpekonsisteanta fonologalaš váttut leat earáláganat go eará jietnadatváttut main lea konsisteanta sátnebuvttadeapmi. Doaibmabijut leat čadnon eahpekonsistensii (geahča Core Vocabulary Therapy dás: Doaibmabijut mánáide geain leat jietnadatváttut (artihkal dárogillii).
Verbála dyspraksiija lea neurologalaš váddu plánet ja čađahit hupmanlihkastagaid mat leat dárbbašlaččat go galgá buvttadit ja hábmet sániid jietnadagain. Váddu dagaha eahpekonsisteanta meattáhusaid sániid jietnadeamis, ja maiddái eahpedábálaš prosodiija (ASHA: American Speech-Language-Hearing Association, 2007).
Mánáin leat váttisvuođat imiteret ja dábálaččat dahket eanet jietnadanmeattáhusaid mađi guhkit sánit leat. Dasa lassin mánná orru rahčamin artikuleredettiin ja hupmamis sáhttá vuhttot mahkaluššan, meattáhusat ja geahččaleapmi. Váddu lea hárvenaš, árvvoštallojuvvo ahte 1-2 mánás juohke duhát máná gaskkas lea verbála dyspraksiija (Socialstyrelsen, 2021). Dán váddojoavkkus lea doaibmabidju oaivvilduvvon motorihkalaš plánemii, geahča Praxis ja DTTC dás: Doaibmabijut mánáide geain leat jietnadatváttut.
Eahpekonsisteanta fonologalaš jietnadatváttuin ja verbála dyspraksiijas leat muhtun ovttaláganvuođat, muhto váttuin leat iešguđetlágan sivat ja danin gáibiduvvojit iešguđetlágan doaibmabijut, loga eanet dás: Doaibmabijut mánáide geain leat jietnadatváttut (artihkal dárogillii). Eahpekonsisteanta fonologalaš jietnadatváttut leat čadnojuvvon fonologalaš plánema váttuide. Mánná rahčá válljet rivttes jienaid ja bidjat daid rivttes ortnegii. Verbála dyspraksiijas lea neurologalaš vuođđu ja dan sivvan lea plánen- ja prográmmerenváddu mii dagaha váttisvuođaid motorihkalaš plánemiin ja hupmanlihkastagaid koordineremiin.
Eahpekonsisteanta sátnebuvttadeapmi lea iešvuohta sihke eahpekonsisteanta fonologalaš jietnadatváttuin ja verbála dyspraksiijas: Mánát dadjet seamma sáni iešguđet ládje ja jietnadanmeattáhusat šaddet eanet mađi guhkit sánit leat. Mánát geain lea verbála dyspraksiija, leat čeahpibut spontána nammadit go imiteret, ja mánát geain leat eahpekonsisteanta fonologalaš jietnadatváttut, leat čeahpibut imiteret go spontána nammadit. Verbála dyspraksiija dábálaš iešvuohta leat ohcci hupmanlihkastagat, muhto dát ii leat mánáin geain leat eahpekonsisteanta fonologalaš jietnadatváttut. Obbalaš njálbmemotorihkalaš váttut leat mánáin geain lea verbála dyspraksiija, muhto dát váttut eai leat mánáin geain leat eahpekonsisteanta fonologalaš jietnadatváttut.

Kartlegging av språklydsforstyrrelser
Differensialdiagnostisk kartlegging av språklydsforstyrrelser (Diffkas) er et normert kartleggingsverktøy for å avdekke språklydsforstyrrelser hos barn. Med Diffkas er det mulig å avgjøre hvilken undergruppe av språklydsforstyrrelser et barn tilhører, slik at tiltak kan tilpasses type vanske.